POVIJEST

Povodom sto dvadeset godina organiziranog planinarstva u Ivancu


dr. sc. Zrinka Miljan

Iako se ideja romantične šetnje u prirodi pronalazi već od 14. stoljeća, planinarenje kao ideja javlja se tek s pojačanom industrijalizacijom i željom ljudi za povratkom korijenima i svojim starim životnim navikama u manjim mjestima bez buke strojeva.1 Planinarenje je u Europi bilo iznimno popularno u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. U Austro-Ugarskoj Monarhiji planinarenje je također smatrano vidom opuštanja, a ubrzo je i Hrvatska kao njezin sastavni dio uvela organizirano planinarenje.

U prilog tome da je planinarstvo u Hrvatskoj bilo rašireno i prije nego je institucionalizirano govori i činjenica da je Josip Schlosser Klekovski 1845. godine poduzeo prvi planinarski uspon iz Križevaca na Kalnik.2 Riječki su se planinari 1852. godine uspeli na Učku, a iste su se godine Ljudevit Vukotinović i gore spomenuti Josip Schlosser popeli na Velebit.3 Iako za prvu polovicu 19. stoljeća prilično neprimjereno ponašanje, planinarenjem se bavila i Dragojla Jarnević, poznata književnica i pripadnica Ilirskog pokreta.4 Polovicom devetnaestoga stoljeća Zagrepčani su pohodili na Medvednicu, a 1870. godine na njoj su Vilim Lovrenčić i Andrija Meško podignuli drveni vidikovac.5

Bilo je pitanje trenutka kada će planinarstvo postati institucionalizirano. To se dogodilo upravo u sedamdesetim godinama devetnaestoga stoljeća. Prvo planinarsko društvu u Hrvatskoj bilo je osnovano 15. listopada 1874. godine pod imenom Hrvatski planinarski savez u Zagrebu.6 Poticaj za osnivanje društva dao je profesor Johannes Frischauf, a u Hrvatskoj su ideju iz Austrije prihvatili i u djelo sproveli književnik, veliki župan Gospića i Zagreba te pripadnik riječke filološke škole, Buda Budisavljević, te Đuro Pilar, hrvatski geolog, putopisac i sveučilišni profesor. Već sljedeće godine organiziran je prvi izlet, a 1878. godine i prvo sklonište.7

Malo mjesto Ivanec podno planine Ivančice bilo je prvo na svome području koje je osnovalo podružnicu Hrvatskoga planinarskoga saveza. Štoviše, sljubljenost Ivančana i njihove gorde planine postojala je i prije institucionalizacije planinarstva u Ivancu. Tome u prilog govori činjenica da je 1893. godine na Ivančici sagrađena drvena piramida, a u blizini i drvena koliba.8 Prema dostupnim podacima iz novina zaslužni za izgradnju piramide bili su izdašni šumski posjednik Traussig i trgovac Hinko Blumschein, koji su omogućili izgradnju piramide od čiste hrastovine, dok je lugarska drvena kućica nerijetko služila kao sklonište.9


Slika 1. Drvena piramida na Ivančici10


Organizirani institucionalizirani rad planinara u Ivancu počeo je 1898. godine, dok je jedan od utemeljitelja Božidar Kukuljević Sakcinski primio 1. svibnja 1898. godine iskaznicu člana utemeljitelja HPD-a u Zagrebu.11 Časopis Hrvatski planinar, službeno glasilo planinarskog saveza koje izlazi i danas, u svojem broju 2 iz 1898. godine uputio je preporuku da bi se planinarsko društvo u Ivancu trebalo nazvati Ivančica, što je u konačnici bio i slučaj.12


Slika 2. Preporuka Hrvatskog planinara o nazivu planinarske podružnice u Ivancu

Da je časopis Hrvatski planinar redovito pratio što se događa s ivanečkim planinarskim društvom dokazuju i dvije anegdote objavljene u njemu. Jedna se odnosi na posjet grofa Emila Kulmera i Nikole Fallera Ivančici, a drugi se odnosi na posjet Karla Draškovića i Božidara Kukuljevića Sakcinskog. Prilikom posjeta grofa Kulmera i Nikole Fallera Ivančici dogodila se nezgodna situacija. Naime, seljak koji im je dodijeljen kao vodič nije znao put do vrha planine pa su gospoda morala sama pronaći pravi put.13

BOŽIDAR KUKULJEVIĆ

Slika 3. Božidar Kukuljević Sakcinski

Slika 4. Iskaznica člana utemeljitelja, Božidara Kukuljevića Sakcinskog

O počecima rada i samome Društvu svjedoči knjiga uspomena na Ivančicu koju je Adalbert Spiller (Georgijević) napisao 1968. godine povodom sedamdesete godišnjice osnutka Društva. Spiller, obnovitelj planinarstva u Ivancu nakon Prvoga svjetskog rata, u memoarima je iznio i opis žiga koje je društvo koristilo od osnutka i nastavilo koristiti nakon svoje ponovne uspostave. Također iznio je tezu o ranijem postojanju planinarstva u Ivancu, čak i prije uspostave planinarskoga društva. Napisao je sljedeće:

„To je bio žig društva i neki zapisnici o radu društva, podružnica Hrvatskog planinarskog društva ‘Ivančice’ u Ivancu u godinama 1899. i 1900. – Naš novoosnovani odbor zadržao je stari društveni žig i za moje doba taj se je žig stalno rabio. Bio je to stari žig – imao je svoj klasični oblik potkove sa runolistom kao i danas, a umjesto ‘Društvo’ po novom Broz- Boranićevom pravopisu, stajalo je ‘Družtvo’ po etimologijskom načinu pisanja koji se način pisanja sa malim izmjenama zadržao od Ljudevita Gaja do Broz-Boranića.

U zapisnicima sa sjednica društvenog odbora održanih u 1899. pod predsjedništvom ivanečkog vlastelina Božidara pl. Kukuljevića Sakcinskog konstatirano je da je piramida na vrhu Ivančice vrlo trošna te da je treba popraviti.

Ova dva momenta, taj žig i 1899. godine konstatirana trošnost drvene piramide, govore svakako u prilog tezi da je planinarsko društvo postojalo prije 1898. (mi naime slavimo 70- godišnjicu) te da je vjerojatno tada bilo već i prilično staro, kad je drvena piramida već pokazivala zabrinjavajuću trošnosti.“14


Slika 5. Otokar Hrazdira i Adalbert Spiller (Georgijević)

Svojim planinarskim djelovanjem, bilo privatnim, bilo institucionaliziranim u osobi obnovitelja planinarstva u Ivancu, Adalbert Spiller je ostavio veliki trag u ivanečkoj sportskoj povijesti. U svojim memoarima iznio je da je prvi puta posjetio Ivančicu 1909. godine, a usput je donio i opis onoga što je gore vidio. Upravo to njegovo sjećanje dragocjeno je za rekonstrukciju izgleda same planine i infrastrukture oko nje. Spiller tvrdi da je na vrhu Ivančice i dalje bila drvena piramida, međutim njezino stanje bilo je prilično loše, balkon je bio raskliman, a ljestve do balkona su bile uništene.15 Godine 1917., pred sam kraja Prvoga svjetskog rata koji je sa sobom donio i prekid u radu Društva, od piramide su postojali još samo potporni stupovi te obrisi prvoga kata.16 Spiller se prisjeća i da je 1909. godine put na Ivančicu bio neobilježen, a da su 1911. i 1912. godine markirana dva puta, preko Mrzljaka i preko Konja. Zaslužan za markacije bio je kotarski predstojnik u Ivancu Eduard Anet.17

Kao što je ranije spomenuto, za vrijeme Prvoga svjetskoga rata nije bilo organiziranih planinarskih aktivnosti, iako gimnazijalci i studenti 1917. godine planinare na Ivančicu. U poratnim godinama mladi entuzijasti oduševljeni sportom okupljaju se u Ivanečkom sportskom klubu iz kojega je kasnije i niknula podružnica Hrvatskog planinarskog društva u Ivancu.18 U osnivačkoj obnoviteljskoj skupštini uz Alberta Spillera sudjelovali su Otokar Hrazdira i njegov bratić iz Češke – inženjer Bambas, zatim Gabro Borovečki, Pavle i Emil Spiller te Alma Spiller rođena Blumschein, kći prvoga predsjednika HPD Ivančica, Hinka Blumscheina.19 Poslije Blumscheina predsjednici su bili dr. Franjo Kriglović, potom dr. Maksimilijan Bohaček, a zatim Oto i Pavica Hrazdira.20 Datum obnoviteljske osnivačke skupštine bio je 13.8.1923. godine, a financijski su utemeljitelji bili Centralna banka d.d. Zagreb – podružnica Ivanec, župnik Jure Čvek te Hrvatsko rudarsko d.d. Ivanec.21 Uz Blumscheina kao predsjednika te Spillera kao tajnika, Gabro Borovečki postao je blagajnik dok su članovi bili dr. Bruno Steiner te Josip Javor.22 Temeljne zadaće društva bile su obnova piramide te planinarskog doma jer su stare propale. Iz Hrvatskog planinara 1927. godine iz izvještaja sa glavne skupštine doznajemo da je do tada prikupljeno 28 000 dinara za izgradnju nove piramide.23 Za piramidu je projekt izradio bratić Otokara Hrazdire, inženjer Bohumil Bambas, dok je piramidu izradio bravar Florijan Zaplatić iz Ivanca.


Slika 6. Rad na temeljima za Dom (na slici ponovno Otokar Hrazdira i Adalbert Spiller)


Godine 1929. započela je i gradnja doma na Ivančici uz velike financijske probleme. Zadatak izgradnje doma povjeren je Marku Vukeliću, graditelju iz Sv. Jure kod Senja, dok su lokaciju za dom odabrali Franjo Hafner, inženjer Bambas, Otokar Hrazdira, Matija Jaklin te Adalbert Spiller.24 Zemljište za izgradnju kuće dao je veleposjednik Martin Zabavnik.25 Dana 1. rujna 1929. godine na Ivančici se okupilo petstotinjak planinara i izletnika na otvaranju planinarske kuće, a prisutno je bilo i oko 3000 seljaka iz obližnjih sela. Kuća je dobila ime prema tadašnjem predsjedniku HPD-a, Josipu Pasariću. Na Ivančici je upriličena velika zabava i svečanost povodom otvorenja doma i piramide, a o njoj su javile i lokalne novine.26 Od dodatnih radova na Ivančici u navedenome periodu treba spomenuti svakako i poznati vidikovac koji se naziva Stričevo, a dobio je ime prema gostioničaru Antunu Vojticu iz Ivanca, koji je i financirao njegovu izgradnju.


Slika 7. Ivančica 1929. godine

Za period tridesetih godina važno je spomenuti, uz sportsko, i kulturno djelovanje HPD Ivančica. Naime, već ranije spomenuti Otokar Hrazdira dana 30. lipnja 1931. godine osniva Fotosekciju, koja je organizirala više izložbi. Prva je organizirana 21. veljače 1932. godine pod nazivom „Prva izložba fotoamaterskih slika“, dok je druga organizirana 29.1.1933. godine pod nazivom „Druga izložba umjetničke fotografije“ i na njoj su izlagali svi najpoznatiji fotografi iz Jugoslavije. Među njima je bio i proslavljeni umjetnik Tošo Dabac.27 Upravo momenti poput ovakvih izložbi izdigli su HPD Ivančica puno više od običnog sportskog kluba. Tomu u prilog ide i informacija da su s klubom surađivali Gustav Krklec i umjetnik dr. Franjo Bukovec.28 Otokar Hrazdira je učinio još jedan veliki iskorak i time što je u sklopu Društva izdavao časopis Galerija koji je izlazio od listopada 1933. godine pa do ožujka 1943. i imao je šest brojeva. Radilo se o reviji za umjetničku fotografiju koja je brojna izdanja doživjela i u inozemstvu.


Slika 8. Otokar Hrazdira

U tridesetima je osnovana i skijaška sekcija na čelu s učiteljem Stjepanom Vukovićem, a 1932. godine postavljena je i meteorološka stanica Geofizičkog zavoda iz Zagreba na vrhu Ivančice.29 Godine 1934. Društvo je brojalo 54 člana, a dana 10. rujna proslavljena je godišnjica i posveta planinarske kuće i piramide na Ivančici.30 Godine 1937. Društvo je imalo 47 članova.31 Časopis Hrvatski planinar donio je izvještaj iz 1938. godine iz kojeg se može iščitati da je Društvo dobro napredovalo. Skupština je održana u siječnju i na njoj je za doživotnog počasnog predsjednika izabran Adalbert Spiller, a Društvo je uz 44 redovita člana brojalo i 8 članova utemeljitelja.32 Za predsjednika je potvrđen Đuro Radačić. Broj upisanih izletnika iznosio je 586, među kojima nisu bili samo domaći, već i stranci, kao i skijaši. Za lipanj 1939. godine planirano je prvo zagorsko pučko planinarsko proštenje sa svetom misom, zabavom i atrakcijama, dok se pod piramidom trebao zapaliti krijes. Predsjednica je u to vrijeme bila Pavica Hrazdira.33


Slika 9. Pavica Hrazdira


Ono što se za period četrdesetih godina, barem prve polovice, sa sigurnošću može ustvrditi, jest prestanak intenzivnih planinarskih aktivnosti zbog Drugoga svjetskog rata. Budući da su u ono vrijeme aktivnu ulogu u Društvu imali Pavica i Otokar Hrazdira, koji nisu odgovarali tadašnjem ustaškom režimu, i koji su aktivno nastupali protiv njega, stajući na stranu partizana, ni ne čudi da je aktivnost Društva padala. Prema nekim informacijama 1940., 1941. i 1942. godine na Ivančici je organizirano proštenje za Ivanje, a planinarski dom je do temelja opljačka 1943. godine, dok je od piramide ostao čisti kostur.34 Prema Hrvatskome planinaru na temelju prijedloga Hrvatskog planinarskog saveza Nezavisne Države Hrvatske, ministarstva narodnog gospodarstva, glavnog ravnateljstva za obrt, veleobrt i trgovinu, putničarskog odsjeka, dodijeljeno je 50 000 kuna za održavanje domova, među ostalim i na Ivančici.35 Budući da je dom opljačkan 1943. godine za zaključiti je da nešto vjerojatno i jest investirano u njega, samo je pitanje u kolikom obujmu. Budući da su ustaše na kraju Drugoga svjetskog rata ubili Otokara Hrazdiru, s njime je prestala jedna era u radu HPD-a Ivančica.


Slika 10. Planinarski dom na Ivančici 1945. godine


Nakon Drugog svjetskog rata planinarstvo u Ivancu doživjelo je svoju drugu obnovu. Budući da su ratne (ne)prilike prekinule planinarske aktivnosti, do ponovne obnove došlo je 1948. godine.36 Dana 14. srpnja 1948. godine organizirana je obnoviteljska skupština na kojoj je za predsjednika izabrane Tomislav Trbuljak, Društvo je brojalo 57 članova i kao ponovna zadaća nametnula se obnova planinarskih objekata na Ivančici.37 Časopis Naše planine iz 1950. godine napisao je da je planinarska kuća na Ivančici udaljena između dva i tri i pol sata hoda od željezničke stanice i da do nje vode tri markirana puta. Autom se može doći do mjesta Prigorec, a kuća ima blagovaonicu kuhinju, tri sobe za spavanje i cisternu, dok se otvaranje same kuće najavilo za 1950. godinu jer se na njoj rade radovi.38 U izdanju od srpnja 1951. godine navedeno je da PD Ivanec za dovršenje doma na Ivančici dobilo 225 000 dinara koje mu je izdao Savez.39 Iste godine časopis je objavio tlocrt novoobnovljene kuće te pozvao izletnike i planinare na posjet Ivančici.40


Slika 11. Opis novoobnovljenog Doma na Ivančici 1951. godine u časopisu Naše planine


Sama kuća svečano je otvorena 12.8.1951. godine, a piramida je obnovljena 4.7.1958. godine. U međuvremenu je obnovljen i vidikovac Stričevo.41 Naše planine su od kraja obnove poticale čitatelje da posjete Ivančicu zahvaljujući i obnovljenoj kući pa je tako 1952. godine objavljen poziv za posjetom dovršenoj i opremljenoj kući na Ivančici u kojoj se može boraviti s informacijom da detaljne informacije o njoj može dati tajnik Levanić.42 U pedesetima je u više navrata objavljen i poziv i opis Pasarićeve kuće, kao i broj članova koji je malo rastao, a malo padao, međutim entuzijazam za planinarstvom nije jenjavao. Tako je 1957. godine ekipa na čelu s Dragutinom Galićem markirala dvanaest puteva na Ivančicu.43 Posebno važna informacija za period pedesetih godina dvadesetog stoljeća jest i činjenica da je upravo na Ivančici 1956. godine donesen zaključak o osnivanju Zagorskoga planinarskoga puta44, a koji je osnovan 1958. godine i čija je središnjica još i danas upravo u Ivancu. Uz točke koje se nalaze na slici koja je prilog ovome tekstu treba spomenuti još tri naknadno dodane: Picelj, Izvor Kalinje te Gradina.


Slika 12. Zagorski planinarski put, popis kontrolnih točaka i značka

Godine 1959. Naše planine donijele su iznimno važan popis broja planinara uključenih u planinarsko društvo te se na temelju tih brojeva mogao pratiti porast/pad entuzijasta koji su bili zainteresirani za planinarenje.45


Slika 13. Popis broja članova Planinarskog društva između 1899. i 1957. godine



Grafikon 1. Usporedni prikaz broja članova društva46

S druge strane je zanimljivo promatrati i broj posjetilaca u pedesetima. Taj je broj konstantno rastao. Tako je 1955. godine na Ivančici bilo 58 posjetilaca, godinu kasnije njih 658, 1957. godine bilo ih je 1259, a 1958. godine njih čak 2098.47 Rastu broja posjetilaca zasigurno je pridonijela i činjenica da je Ivančica 1957. godine bila domaćin prvoga sleta mladih planinara Hrvatskog zagorja.48

Šezdesete su sa sobom donijele modernizaciju kuće na Ivančici, naime ona je 1964. godine elektrificirana, a 15.11.1964. godine na njoj je upaljena prva električna svjetiljka. Časopis Naše planine donio je zanimljivu informaciju o XV. sletu mladih planinara Hrvatskog zagorja, koji je održan 1968. na Ivančici. Naime, dana 8. i 9. lipnja kada je slet trebao biti održan na Ivančici je padala kiša. Budući da je bilo jako puno prijavljenih mladih planinara, većina je trebala spavati u šatorima, međutim radi vremenskih prilika to nije bilo moguće. Autor članka je s tim u vezi optužio organizatora da nije razmišljao dovoljno o vremenskim prilikama. No, ipak, članak je završen pomirljivim tonom pa je autor pohvalio PD Ivančica na tomu što je uspješno organiziralo slet.49 Sedamdesete su sa sobom donijele daljnju modernizaciju pa je tako 1974. godine na Ivančicu došla i cesta. U sedamdesetim godinama posebno su se istaknuli sljedeći planinari: Dragutin Karažinec, Mirko Ivić-Šiljo, Vladimir Levanić, Dragutin Galić, Stjepan Jagetić, Franjo Hrg, Stjepan Šalković, Ivan Zaplatić, Ivan Friščić, Marijan Kraš, Eduard Kušen, Rudolf Zaplatić, Stjepan Putarek, Vlado Orešković te Cvjetko Šoštarić. Posljednji je kroz svoje djelovanje ostavio i neizbrisiv trag u ivanečkoj planinarskoj povijesti.


Slika 14. Cvjetko Šoštarić


U osamdesetima je počela ponovna obnova kuće na Ivančici, za koju je projekt napravio Eduard Kušen, a radove je izveo Dragutin Jakuš iz Bedekovčine.50 Svečano otvorenje kuće bilo je 4. srpnja 1982. godine. Također, uređena je i piramida kao i vidikovac Stričevo.51 Od 3. srpnja 1983. i tako sve do danas održava se akcija „Kretanje-zdravlje“ svake posljednje nedjelje u srpnju, a redovito se organizira i prvosvibanjsko druženje. Za period osamdesetih godina važno je naglasiti da je na adresi Gajeva 13/3 u Ivancu otvoren i uređen tavanski prostor. Svečano otvorenje bilo je 20. lipnja 1986. godine, a taj je prostor i danas u opticaju. Radi se o 150 metara četvornih uređenog prostora s galerijom Otokar Hrazdira, salonom predsjednika i uredom tajnika, društvenom prostorijom, fotolaboratorijem te pomoćnim prostorom.52

Za vrijeme Domovinskoga rata i u devedesetima broj članova Planinarskog društva je pao. I dok je 1989. godine Planinarsko društvo brojilo 300 članova, broj za vrijeme Domovinskoga rata je pao na 150. Tomu je dakako više razloga, od kojih su najvažniji sudjelovanje planinara u ratu, ali i operacije koje su se odvijale na Ivančici.

Početkom 2000. godine planinarstvo u Ivancu doživljava svoj ponovni procvat. Tako je 2002. godine otvorena novoizgrađena depadansa planinarskog doma, 2003. godine je kraj doma postavljeno pedesetak drvenih stolova i stotinjak drvenih klupa.53 Godine 2004. obnovljen je sanitarni čvor, a 2006. je renovirana kuhinja. Zatim je 2008. godine provedena sanacija krovišta planinarske kuće, uređenje okoliša te sanacija temelja piramide.54 Te je godine Organizirana i retrospektiva starih fotografija foto-sekcije Društva između 1931. i 1985. godine. Također je osnovana i Alpinistička sekcija koja organizira Opću planinarsku školu, a nastavilo se i razvijanje suradnje s Komisijom za školovanje vodiča HPS-a i uključivanje članova društva u Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS), stanicu Varaždin.55

Godine 2012. HPD Ivančica u Osnovnoj školi Ivanec postavilo je penjačku stijenu. Umjetna penjačka stijena visoka je 9.25 m, površine oko 50 m2 s desetak smjerova težine od 4c do 7a.56 Članovi Društva, Dubravko Pejnović i Ivica Uršulin, od samoga početka rade s najmlađima na tim stijenama. Od 2013. godine na Ivančicu se organizira noćni uspon.57


Slika 15. Penjačka stijena u Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića Sakcinskog

Godine 2014. Društvo je nastavilo s brojnim izletima. Na izbornoj skupštini ponovno je za predsjednika izabran Borislav Kušen, a proglašeni su i zaslužni članovi. Zaslužnim članovima proglašeni su svi oni s više od šezdeset godina starosti i 25 godina aktivnog rada u Društvu. To su redom: Franjo Ernoić, Franjo Friščić, Josip Geček, Dragutin Hanžek, Verica Hrg, Ivanka Karažinec, Edvard Putar, Franjo Surjak i Biserka Zagoršćak. Iste je godine uređena i staza preko Konja, a provedene su i brojne radne akcije oko Doma. U akciji Zelena čistka koja je održana 26. travnja uređene su staze preko Mrzljaka i Konja, a uređene su i stepenice iza depadanse te su postavljene nove klupe. S postavljanjem klupa nastavilo se i 10. i 27. svibnja. Dana 13. lipnja postavljene su table s pričom Legenda o Ivančici, čiji je autor književnik i voditelj Mladen Kušec, a ideja za koju je potekla iz Dječjeg vrtića „Ivančica“ u Ivancu.


Slika 16. Legenda o Ivančici


Članovi Društva redovito sudjeluju u akciji „Ivanec kuha“, na kojoj su 2014. godine osvojili treće mjesto, te su novčanu nagradu uplatili u humanitarne svrhe – udruzi „Sunce“ iz Ivanca, kao i za poplavljena područja u Slavoniji. U lipnju je održana tradicionalna misa na Ivančici povodom blagdana sv. Ivana. U srpnju je nastavljeno s radnim akcijama pa je očišćena ventilacija u domu, postavljena je ograda kod novih klupa između Doma i depadanse, novi znak na Črnim mlakama te su očišćene prostorije same depadanse. U radnoj akciji u listopadu uređen je okoliš oko Doma, rampa te je pripremljen teren za postavljanje klupa prema Piramidi. Marcel Matajčić, član Društva, postao je viceprvak države u brzinskom penjanju te je osvojio četvrto mjesto u kategoriji seniora kao i četvrto mjesto u težinskome penjanju. Članovi HPD Ivančica Leo Gotal i Marcel Matajčić sudjelovali su 21. prosinca na 2. kolu Sjeverne hrvatske lige u penjanju, gdje je Leo osvojio 2. mjesto u kategoriji cicibana, a Marcel 3. mjesto u kategoriji juniora.


Slika 17. Leo Gotal – uzdanica ivanečkog penjanja

U 2015. godini Leo Gotal i Marcel Matajčić su nastavili s nizanjem uspjeha u penjanju, pa su tako na petom kolu održanome 22. ožujka ujedno postali ukupni prvak u kategoriji cicibana (Leo) i viceprvak u kategoriji juniora (Marcel). Dana 30. siječnja Društvo je primilo Zlatnu plaketu povodom 116 godina postojanja. U travnju je organizirana radna akcija te je u Domu montirana nova kuhinja. U svibnju je očišćena staza preko Mrzljaka te je pripremljeno drvo za ogrjev, uređen okoliš te klupe prema Piramidi. U svibnju su članovi Društva sudjelovali na markacijskome tečaju u Filićevom domu na Ravnoj gori. Dana 1. srpnja u Dom je došao i novi domar, a u kolovozu su markirane staze prema Milengradu te je nastavljeno s prikupljanjem drva za ogrjev.

Godina 2016. bila je uspješna za Društvo jer su njeni broji članovi odlikovani na podjeli priznanja Zajednice sportskih udruga grada Ivanca. Tako je Leo Gotal proglašen najboljim perspektivnim mladim sportašem, Franjo Dukarić je dobio Diplomu zajednice, Ivan Geček Zlatnu plaketu, dok je Franjo Friščić – Žabac dobio nagradu za životno djelo. U ožujku 2016. godine Leo Gotal je ponovno osvojio naslov prvaka u penjanju za Sjevernu hrvatsku ligu. U travnju 2016. godine postavljen je oglasni pano u Gajevoj. Novi oglasni pano postavljen je točno trideset godina nakon što je otvorena društven prostorija na istoj adresi.


Slika 18. Novi pano u Gajevoj


U travnju i svibnju nastavljeni su radovi na depadansi i na uređenju okoliša, a u lipnju je održava i skupština Društva. U srpnju 2016. godine obnovljena je karta na željezničkoj postaji. Kao što je časopis Hrvatski planinar/Naše planine uporno pozivao planinare na posjet Ivančici, tako je karta na željezničkoj postaji u Ivancu također slala svoju poruku. Prva karta postavljena je 1965. godine, druga 1990. godine, dok je kartu iznova naslikala 2016. godine članica Društva, slikarica Željka Jagetić.


Slika 19. Slika obnovljene karte, umjetnica Željka Jagetić stoji treća s desne strane


Broj članova Društva od 2007. godine do danas raste. Vidljivo je to i iz navedene statistike:


Grafikon 2. Broj članova Društva od 2007. do 2017. godine58


Rast članova koje bilježi Društvo iznosi otprilike oko šest posto godišnje, osim između 2011. i 2012. kada je broj članova pao. Uzrok padu broja članova bio je novoosnovani Planinarski klub Ivanec. Sama članarina u Društvu iznosi trideset kuna za mlade, umirovljenike i novoupisane članove, dok je članarina za zaposlene pedeset kuna.

Najinteresantnija činjenica iz suvremene povijesti, ali i za budućnost vrijedno spomena, jest da je piramida na Ivančici obnovljena uz pomoć bespovratnih sredstava iz europskih fondova. Trošak obnove piramide iznosio je  78.208,13 kuna, dok je iz EU fondova dobiveno 76.958,13 kuna. Projektni ured Grada Ivanca i HPD Ivančica ovaj su projekt kandidirali još u listopadu 2016. godine na natječaj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Radi se o natječaju (operacija 8.5.2. „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“) koji je bio otvoren u sklopu Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. godine.59 Upravo je ovakva obnova sjajno zaokružila početke planinarstva koje obilježava drvena piramida te 120 obljetnicu Društva koju će obilježiti obnova i otvaranje suvremene piramide.

Godina 2018. je posebna i po tome što su na Ivančici održani Dani hrvatskih planinara. Dana 23. i 24. lipnja, kada i grad Ivanec slavi svoj rođendan, planinu i Dane hrvatskih planinara pohodilo je šezdeset planinarskih društava s oko tisuću planinara i izletnika većinom iz Hrvatske. Prvoga dana održana su četiri planinarska izleta, kuhao se planinarski grah, a održana je i ceremonija svečanog otvorenja manifestacije, na kojoj su govorili i sudjelovali brojni visokopozicionirani članovi ivanečkog i hrvatskog planinarskog saveza. Sama ceremonija otvaranja bila je posebna za sve građane Ivanca jer je na njoj premijerno izvedena „Planinarska koračnica“, koju je prije osamdeset godina glazbeni pedagog Ladislav Grinski posvetio HPD „Ivančica“. U nedjelju je većina događanja bila stacionirana na planini Ivančici, a kulminacija dana bila je svečano otvorenje novoobnovljene piramide. Kako su Dani planinara održani sredinom lipnja, središnjeg mjeseca u godini, sama manifestacija je, uz otvorenje piramide, predstavljala centralno slavlje 120-e godišnjice postojanja ivanečkog planinarskog društva, društva duge i bogate povijesti, povijesti koju je obilježila gorda planina i predivni ljudi, za koje stvarno vrijedi onaj stih iz ivanečke himne koju je napisala Pavica Hrazdira: „Tam su ljudi, dobre ćudi, z vinčekom te saki rad ponudi.“ A upravo je planinarski pozdrav i srdačnost u odnosima prilikom planinarenja jedan veliki dio te ivanečke topline koju sa sjeverne strane štiti planina bez koje i samog društva vjerojatno ne bi bilo.


Slika 20. Planinari na Danima hrvatskih planinara


DODATAK 1

PREDSJEDNICI I TAJNICI HPDI

1898.-1900.
Božidar Kukuljević-Sakcinski
1900.-1911.Božidar Kukuljević SakcinskiStjepan Rayman
1912.- ?Edvin Anet
1923.-1925.Hinko Blumschein Albert Špiler
1926.-1928.dr. Franjo Kriglovićdr. Albert Špiler
1929.-1930. dr. Albert ŠpilerOtokar Hrazdira
1931-1936.dr. Albert Špilerdr. Bruno Steiner,
Matija Jaklin
1937. mr. ph. Đuro Radačić dr. Bruno Steiner,
Matija Jaklin
1938.mr. ph. Đuro Radačić dr. Bruno Steiner,
Boris Radačić
1939.-1942.Pavica HrazdiraVlado Levanić
1948.Tomislav TrbuljakVlado Levanić
1949.-1950.Ćiro GečekVlado Levanić
1951.Dragutin KaražinecVlado Levanić
1952.-1955.Mirko Ivić – ŠiljoDragutin Karažinec
1956-1957.Vlado LevanićDragutin Karažinec
1958.Dragutin Karažinec Vlado Orešković
1959.Dragutin Karažinec Ladislav Potočki
1960.Dragutin Karažinec Marijan Kraš
1961.Dragutin Karažinec Zvonimir Kramar
1962.-1964.Dragutin Karažinec Cvjetko Šoštarić
1965.Dragutin Karažinec Ivan Friščić
1966.Dragutin Karažinec Cvjetko Šoštarić
1967.-1968.Dragutin Karažinec Stjepan Šalković
1969. Dragutin Karažinec Ivan Županić
1970.Dragutin Karažinec Stjepan Šalković
1971.-1980.Dragutin Karažinec Cvjetko Šoštarić
1981.-1996.Ivan ČanžarCvjetko Šoštarić
1997.-2000.Eduard PutarBorislav Kušen
2001.-2003.Cvjetko ŠoštarićBorislav Kušen
2003.-2005.Cvjetko ŠoštarićDubravko Klapčić
2006.-2014.Borislav KušenDubravko Klapčić
2014.-2018.Borislav KušenMiljenko Bregović
2018.-2022.Borislav KušenIvan Borovečki

DODATAK 2

Popis opskrbnika:

12.08.1951. – 30.04.1952. Dežurni članovi društva
01.05.1952. – 28.02.1953. Josip Marković iz Prigorca
01.03.1953. – 26.07.1954. Franjo Hranić iz Prigorca
27.07.1954. – 14.04.1955. Ćiril Marković iz Prigorca
15.04.1955. – 31.08.1957. Josip Šimunec iz Juranščine
01.09.1957. – 30.06.1958. Juraj Kušen iz Ivanca
01.07.1958. – 30.06.1964. Ljudevit Hanžek iz Juranščine
01.07.1964. – 31.08.1973. Josip Đurinek iz Juranščine
01.09.1973. – 02.11.1974. Dragutin Hanžek iz Juranščine
03.11.1974. – 31.08.1977. Štefica i Ivan Peček iz Ivanca
01.09.1977. – 16.07.1979. Stjepan Štefanko iz Prigorca
17.07.1979. – 30.06.1980. Ivan Peček iz Ivanca
01.07.1980. – 31.08.1982. Stjepan Štefanko iz Prigorca
01.09.1982. – 11.07.1984. Rudolf Zaplatić iz Ivanca
12.07.1984. – 04.06.1987. Franjo Hrg iz Ivanca
05.06.1987. – 31.05.1988. Marijan Mudri iz Prigorca
01.06.1988. – 31.05.1989. Franjo Hrg iz Ivanca
01.06.1989. – 31.05.1990. Damir Hrg iz Ivanca
01.06.1990. – 31.05.1997. Stjepan Miklošić iz Ivanca
01.06.1997. – 30.06.2015. Dragutin Hanžek iz Juranščine
01.07.2015. – 30.06.2019. Berislav Geček iz Ivanca

REFERENCE:

1 Vidjeti npr. Abrams, M.H. et al. The Norton Anthology of English Literature (Ninth Edition) Vol. 2.  New York: W. W. Norton & Company, 2000., 9.-10.

2 http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=48592 (posljednji puta pogledano 1.11.2017.).

3 Ibid.

4 Pogledati Novak, Kristian. Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca. Jezične biografije Dragojle Jarnević, Ljudevita Gaja i Ivana Kukuljevića Sakcinskoga. Zagreb: Srednja Europa, 2012.

5 http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=48592 (posljednji puta pogledano 1.11.2017.).

6 http://www.hps.hr/hps/o-savezu/ (posljednji puta pogledano 1.11.2017.).

7 http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=48592 (posljednji puta pogledano 1.11.2017.).

8 Kušen, Borislav. „110 godina planinarstva u Ivancu“. U: Hrvatski planinar, br. 12., 12/2008., 518.

9 „Iz kronike zagorskih društava“, Naše planine, br. 9.-10., 1.9.1963., 229.

10 Autorica zahvaljuje gospodinu Marijanu Krašu i gospodinu Ivanu Borovečkom na fotografijama poslanima za ovaj članak.

11 Kušen, Borislav. „110 godina planinarstva u Ivancu“. U: Hrvatski planinar, br. 12., 12/2008., 518.

12 Hrvatski planinar, br. 2, 1.2.1898., 31.

13 Hrvatski planinar, br. 3, 1.3.1898., 48.

14 Georgijević, Dr. Albert. Sedamdeset godina planinarstva u Ivancu. Samobor: Tvornica grafičkih boja, 1968., 8.

15 Ibid, 9.

16 Ibid.

17 Ibid.

18 Ibid,

19 Ibid, 11.

20 Ibid, 12.

21 O periodu između 1900. i 1945. godine u razvoju ivanečkoga planinarstva iz historiografske perspektive pisala je i dr. sc. Suzana Jagić u projektu izrade ivanečke monografije. Vidjeti: Jagić, Suzana. „Povijest ivanečkog područja 1918.-1941.“. U: Ivanec kroz stoljeća 1396.-2016. Zagreb: Kerschoffset d.o.o., 2017., 97.-102.

22 Jagić, Suzana. „Povijest ivanečkog područja 1918.-1941.“. U: Ivanec kroz stoljeća 1396.-2016. Zagreb: Kerschoffset d.o.o., 2017., 97.

23 Hrvatski planinar, br.6., 1.6.1927., 87.

24 Jagić, Suzana. „Povijest ivanečkog područja 1918.-1941.“. U: Ivanec kroz stoljeća 1396.-2016. Zagreb: Kerschoffset d.o.o., 2017., 98.

25 Kušen, Borislav. „110 godina planinarstva u Ivancu“. U: Hrvatski planinar, br. 12., 12/2008., 519.

26 Za detaljniji opis zabave vidjeti Jagić, Suzana. „Povijest ivanečkog područja 1918.-1941.“. U: Ivanec kroz stoljeća 1396.-2016. Zagreb: Kerschoffset d.o.o., 2017., 98.

27 Kušen, Borislav. „110 godina planinarstva u Ivancu“. U: Hrvatski planinar, br. 12., 12/2008., 519.

28 Georgijević, Dr. Albert. Sedamdeset godina planinarstva u Ivancu. Samobor: Tvornica grafičkih boja, 1968., 10.

29 Jagić, Suzana. „Povijest ivanečkog područja 1918.-1941.“. U: Ivanec kroz stoljeća 1396.-2016. Zagreb: Kerschoffset d.o.o., 2017., 100.

30 Hrvatski planinar, br. 7.-8., 1.7.1934., 181.

31 Hrvatski planinar, br. 7.-8., 1.7.1937., 244.

32 Hrvatski planinar, br. 7., 1.7.1938., 244.

33 Hrvatski planinar, br.7.-8., 1.7.1939., 256.

34 Jagić, Suzana. „Povijest ivanečkog područja 1918.-1941.“. U: Ivanec kroz stoljeća 1396.-2016. Zagreb: Kerschoffset d.o.o., 2017., 102.

35 „Podpore za planinarske kuće i domove“, Hrvatski planinar, br. 8., 1.8.1942., 135.

36 O planinarstvu od 1945. godine do 1990. u projektu ivanečke monografije pisala je Zrinka Miljan. Vidjeti: Miljan, Zrinka. „Povijest ivanečkoga područja od kraja Drugoga svjetskog rata do danas (1945.-2016.)” U: Ivanec kroz stoljeća 1396.-2016. Zagreb: Kerschoffset d.o.o., 2017., 144.

37 Kušen, Borislav. „110 godina planinarstva u Ivancu“. U: Hrvatski planinar, br. 12., 12/2008., 520.

38 Naše planine, br. 5., 1.5.1950., 165.

39 „Financiranje izgradnje planinarskih objekata“, Naše planine, br. 7.-8., 231.

40 Naše planine, br. 11.-12., 1.11.1951., 355.

41 Miljan, Zrinka. „Povijest ivanečkoga područja od kraja Drugoga svjetskog rata do danas (1945.-2016.)” U: Ivanec kroz stoljeća 1396.-2016. Zagreb: Kerschoffset d.o.o., 2017., 144.

42 Naše planine, br.7.-8., 1.7.1952., 227.

43 „Kako radi PD ‘Ivančica’ Ivanec“, Naše planine, br. 6.-7., 1.6.1957., 188.

44 Smokvina, Lucijan. „Zagorski planinarski put“, Naše planine, br. 9.-10., 1.9.1963., 221.

45 „Planinarska društva i podružnice HPD-a“, Naše planine, br. 1.-2., 1.1.1959., 54.

46 Ibid; „Kako radi PD ‘Ivančica’ Ivanec“, Naše planine, br. 6.-7., 1.6.1957., 188.; Naše planine, br. 5.-6., 1.5.1959., 144.; „Popis planinarskih društava u SR Hrvatskoj“, Naše planine, br. 5.-6., 128.; „Planinari u Hrvatskoj“, Naše planine, br. 1.-2., 1.1.1969., 49.

47 Kušen, Eduard. „60 godina planinarstva u Ivancu“, Naše planine, br. 3.-4., 3.-4.1959., 83.

48 Miljan, Zrinka. „Povijest ivanečkoga područja od kraja Drugoga svjetskog rata do danas (1945.-2016.)” U: Ivanec kroz stoljeća 1396.-2016. Zagreb: Kerschoffset d.o.o., 2017., 144.

49Hlebec, Željko. „XV. slet mladih planinara Hrvatskog zagorja“, Naše planine, br. 11.-12., 1.11.1968., 285.

50 Miljan, Zrinka. „Povijest ivanečkoga područja od kraja Drugoga svjetskog rata do danas (1945.-2016.)” U: Ivanec kroz stoljeća 1396.-2016. Zagreb: Kerschoffset d.o.o., 2017., 144.

51 Kušen, Borislav. „110 godina planinarstva u Ivancu“. U: Hrvatski planinar, br. 12., 12/2008., 521.

52 Miljan, Zrinka. „Povijest ivanečkoga područja od kraja Drugoga svjetskog rata do danas (1945.-2016.)” U: Ivanec kroz stoljeća 1396.-2016. Zagreb: Kerschoffset d.o.o., 2017., 144.

53 Kušen, Borislav. „110 godina planinarstva u Ivancu“. U: Hrvatski planinar, br. 12., 12/2008., 521.

54 Ibid.

55 Ibid.

56 https://evarazdin.hr/zanimljivosti/obiteljske-zanimacije/ivanecki-malisani-penju-se-po-umjetnoj-stijeni-kao-veliki-318403/ (posljednji puta pogledano 3.11.2017.).

57 Autorica na ovome mjestu zahvaljuje gospodinu Ivanu Borovečkome na ustupljenome materijalu u vidu Informativnih listova Hrvatskoga planinarskoga društva „Ivančica“. Također, Ivanu hvala i na prikupljenim fotografijama, kao i na podacima. Sve informacije o radu Društva od 2013. godine do danas potječu upravo iz Informativnih listova koje uređuje Ivan Borovečki 2-3 puta godišnje. Informacije se mogu naći i na internetskim stranicama HPD Ivančica http://www.hpd-ivancica.com/ kao i na Facebook stranicama Društva https://www.facebook.com/hpd.ivancicaivanec/.

58 Autorica zahvaljuje gospodinu Miljenku Bregoviću na dostavljenim podacima i objašnjenjima vezanima uz članstvo u HPD Ivančica.

59 http://www.varazdinske-vijesti.hr/nasim-krajem/iz-eu-fondova-77-000-kn-za-obnovu-piramide-na-vrhu-ivancice-18335/.